Agrosolar

Home

Home

Agrosolarna elektrana.

Agrosolarna elektrana (Agro – SE ili eng. Agri – PV) ili Agrosolar / Agrosolarstvo je novi trend u energetskoj tranziciji.

Agrosolarne Elektrane su sistemi koji omogućavaju istovremenu proizvodnju električne energije (Solarna elektrana SE) i proizvodnju hrane (Agroproizvodnja) na istom poljoprivrednom zemljištu.

BiH ima veliki solarni i agro – poljoprivredni potencijal i objedinjavanjem ta dva potencijala kroz izgradnju Agrosolarne elektrane doprinosi duplim benefitima za proizvodnju električne energije i proizvodnju hrane uz zadržavanje poljoprivrednog zemljišta.

Agrosolarna elektrana je trend koji će u skorijoj budućnosti naći svoju široku primjenu kako u energetici tako i u poljoprivredi.

Magazin web portal Agrosolari
March 17, 2024Svakog mjeseca ažuriramo cijene solarnih panela. Cijene solarnih panela nakon niza pada cijena po mjesecima u februaru su u stangaciji u odnosu na januar 2024. [...] Read more...
January 29, 2024U svijetu postoji veliki broj proizvođača solarnih panela. Dominantu ulogu uzimaju proizvođači iz Kine. Solarbe Global je objavio listu za Top proizvođače solarnih panela u 2023 godini prema kriterijumu isporuke u GWp. Objave sa ostalih portala možete pogledati direktnim klikom na link prema izboru na stranici Korisno. [...] Read more...
January 13, 2024Za planiranje i proračun profitabilnosti Solarne Elektrane SE ili Agrosolarne elektrane Agri – SE bitni su podaci solarnog zračenja – sunčevo zračenje za lokaciju na kojoj se pralira izgradnja. Intenzitet solarnog zračenja (sunčeva svjetlosti) koja dopire do Zemlje zavisi o doba dana, godišnjem dobu, godini, lokaciji i vremenskim uslovima. Ukupna količina sunčeve energije ili solarnog zračenja izračunata po danu ili godini naziva se iradijacija. Iradijacija pokazuje koliko je sunčevo zračenje bilo jako. Zračenje se mjeri u W*h/m² po danu, mjesecu, godini ili drugom razdoblju. U zavisnosti od karakteristika sunčevog začenja koristimo pojmove: Direktno normalno sunčevo zračenje (DNI). Sunčevo zračenje je direktno od sunca, Difuzno horizontalno sunčevo zračenje (DHI). Sunčevo zračenje koje dolazi od sunca i koji se odbija i apsorbuje od oblaka. Reflektujuće sunčevo zračenje. Sunčevo zračenje koje se reflektuje od površine zemlje. Globalno horizontalno sunčevo zračenje (GHI). Sunčevo zračenje koje čini ukupno zračenja svih količina zračenja. Globalno sunčevo zračenje se koristi za proračune solarnih elektrana. Potencijal za proizvodnju električne energije iz fotonaponskih panela se mjeri u kWh/kWp. Prikazane su mape solarnog zračenja DNI i DHI i mapa fotonaponskog solarnog potencijala za Bosnu i Hercegovinu. Solarni atlas ili mape za ostale zemlje možete pronaći na Global Solar Atlas. PV Potencijal za Bosnu i Hercegovinu Na mapi fotonaponskog potencijala za BiH možemo vidjeti da je potencijal za izgradnju Solarnih elektrane više dominatan na jugu i jugozapadu. Za sjeverne krajeve vidimo da je fotonaponski potencijal i do 30% manji u odnosu na jug. Uzimajući u obzir da zbog topologije BiH i da je na sjeveru većina poljoprivrednih obradivih površina u BiH možemo zaključiti da je agro potencijal dominantniji u tim krajevima i da izgradnja Solarnih elektrana uz održavanje poljoprivredne proizvodnje ta oblast dosta pogoduje za izgradnju Agrosolarnih elektrana ili bavljenjem Agrosolarstvom. Više o Agropotencijalu BiH možete pročitati u tekstu Agro potencijal BiH. Globalno Horizontalno Zračenje (GHI) Globalno horizontalno sunčevo zračenje (GHI) je sunčevo zračenje koje čini ukupno zračenja svih količina zračenja. Globalno sunčevo zračenje se koristi za proračune solarnih elektrana. Direktno Normalno Zračenje (DNI) Direktno normalno sunčevo zračenje (DNI) je sunčevo zračenje direktno od sunca, [...] Read more...
December 17, 2023Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za razvoj poljoprivrede. Ako uzmemo i u obzir solarni potencijal zbirno možemo reći da BiH ima veliki Agropotencijal. O solarnom potencijanu BiH više možete pročitati u tekstu Solarni atlas, solarno zračenje i pojmovi. Prema dostupnim informacijama sa portala Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Objave strateškog plana rualnog razoja BiH 2018 – 2021 godine analiza je pokazala niže navedene podatke (http://www.mvteo.gov.ba/data/Home/Dokumenti/Poljoprivreda/BOS_SPRR_2018-2021_-_korekcija.pdf) Poljoprivreda i ekonomija u BiH Poljoprivreda i prehrambena industrija su važne privredne grane ekonomije BiH, njenih entiteta i Brčko Distrikta BiH, sa stanovišta doprinosa ekonomiji, ukupnoj zaposlenosti i društveno-ekonomskom razvoju. U BiH, bruto dodana vrijednost (BDV) poljoprivrede (zajedno sa šumarstvom i ribolovom), u proteklom periodu varirala je u apsolutnom iznosu (1,6-1,8 milijardi KM), ali generalno raste. Ipak, u relativnom smislu opada, zbog bržeg rasta BDV drugih, nepoljoprivrednih, sektora (sa 8,1% u 2006. godine, na 6,2% u 2015. godini). Pri tome, poljoprivreda ima veći značaj za Republiku Srpsku, nego za Federaciju BiH i Brčko Distrikt BiH (Agencija za statistiku BiH). Federacija Bosne i Hercegovine: U Federaciji BiH BDV poljoprivrede kretala se između 707 (2006.) i 857 miliona KM (2015.), a njeno učešće u BDP Federacije BiH opada, i u 2015. godini je bilo 4,6%. Republika Srpska: U Republici Srpskoj BDV poljoprivrede u 2015. godini (857 miliona KM), gotovo je identična njenoj vrijednosti u 2016. godini (897 miliona KM), s tim da je u pojedinim godinama prelazila 900 miliona KM. Učešće poljoprivrede u BDP Republike Srpske opada, i 2015. godine je bilo 9,3%. Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine: U Brčko Distriktu BiH BDV poljoprivrede u apsolutnom pogledu raste (2006. godine 52 miliona KM, a 2015. godine 66 miliona KM), a u relativnom smislu njeno učešće u BDP Brčko Distrikta BiH je opalo sa 14% u 2006. godini, na 10% u 2015. godini. Dugoročni trendovi ukazuju na smanjenje broja stanovnika koji se bave poljoprivredom u BiH. Međutim, to je smanjenje sporo i ukazuje na agrarnu prezaposlenost, u odnosu na značaj i doprinos tog sektora stvaranju društvenog bogatstva. Zaposlenost u sektoru poljoprivrede prema anketama o radnoj snazi je na kraju 2015. godine bila 17,9%, iako je u tom sektoru bilo zaposleno manje od 1% formalno registriranih. U BiH se poljoprivrednom proizvodnjom, puno ili skraćeno radno vrijeme, bavi 147 hiljada stanovnika. Učešće poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vanjsko-trgovinskoj razmjeni BiH je značajno, uz mnogo veće učešće u uvozu (2,8 milijardi KM, 18,1%, 2015. godina) u odnosu na učešće u izvozu (840 miliona KM, 9,4%, 2015. godina). Dostupni trgovinski podaci Strateški plan ruralnog razvoja BiH 12 pokazuju da se pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda poboljšava, ali sporo (2006. godine 14,0%, a 2015. godine 29,4%-Vanjskotrgovinska komora BiH). Obzirom na jedinstvenost ekonomskog prostora i evidentiranje podataka o izvozu i uvozu prema sjedištu uvoznika/izvoznika, nije svrsishodno podatke o vanjsko-trgovinskoj razmjeni analizirati na nivou entiteta i Brčko Distriktu BiH. Visoko učešće poljoprivrede u strukturi BDP, visok nivo zaposlenih u poljoprivredi i značajno učešće u vanjsko-trgovinskom deficitu, tri su glavne odlike značaja poljoprivrede za ekonomiju u BiH. Prirodni resursi kao osnova poljoprivredne proizvodnje Tri ključna resursna faktora za poljoprivrednu proizvodnju su: klima, zemljište/tlo i voda Klima u BiH varira od umjereno kontinentalne u sjevernom dijelu Panonske nizije duž rijeke Save i u zoni podnožja, do alpske klime u planinskim regijama, i mediteranske klime u priobalnom području i području regije niske Hercegovine na jugu i jugoistoku. Hidrološku kartu BiH čine rijeke i prirodna i vještačka jezera. Sa prosječnim padavinama od 1.250 mm područje BiH je jedno od vodnijih područja Evrope, naročito južne Evrope. Zemljište/tlo. Prema dostupnim statističkim izvorima, uz neznatne oscilacije u proteklih deset godina, struktura poljoprivrednih površina u BiH, entitetima i Brčko Distriktu BiH, bila je, kako to prikazuje sljedeća tabela: Federacija Bosne i Hercegovine: Prema statističkim podacima (Federalni zavod za statistiku) za 2015. godinu, u strukturi poljoprivrednog zemljišta od ukupno 1.181.000 ha, obradivo zemljište zauzima 747.000 ha ili 63,2% (oranice-njive i bašte 428.000 ha, voćnjaci 45.000 ha, vinogradi 5.000 ha, livade 267.000 ha), a neobradivo 435.000 ha ili 36,8% (pašnjaci 432.000 ha i trstici i bare 2.000 ha). Prema podacima BH MAC-a za 2013. godinu, na prostoru FBiH ima oko 938,90 km2 površina koje se smatraju miniranim. Republika Srpska: Prema statističkim podacima (Republički zavod za statistiku Republike Srpske), u 2015. godine Republika Srpske je imala 983 000 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 816 000 ha obradivog zemljišta, a 166 000 ha pašnjaka. U strukturi obradivog zemljišta oranice učestvuju sa 577 000 ha, voćnjaci i vinogradi sa 52 000 ha, a livade sa 187 000 ha. Prema podacima BH MAC-a za 2014. godinu, na području Republike Srpske je bilo 267 km2 sumnjivih (miniranih) površina, što čini 1,07% od ukupne poljoprivredne površine. Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine: U Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine od 36 000 ha poljoprivrednog zemljišta najviše je oranica (30 000 ha), a slijede voćnjaci (4 000 ha), livade (1 000 ha) i pašnjaci (1 000 ha) (Agencija za statistiku BiH, 2016.). Potencijal poljoprivrede u BiH Preneseni dijelovi teksta sa Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Potencijali poljoprivredne u Bosni i Hercegovini su veliki i ogledaju se u povoljnim agroklimatskim uvjetima, gajenju velikog broja različitih poljoprivrednih kultura, kvalitetnom i nekontaminiranom poljoprivrednom zemljištu, proizvodima odlične kvalitete i tradicije, velikom broju autohtonih i izvornih proizvoda, tradiciji proizvodnje, znanju i trudu poljoprivrednih proizvođača. Ipak, poljoprivredni potencijali još uvijek nisu u potpunosti iskorišteni. Najznačajnije mjesto u biljnoj proizvodnji zauzima proizvodnja žitarica, i to kukuruz koji je osnovna kultura koja se koristi u ishrani stoke i pšenica kao najvažnije hljebno žito, zatim proizvodnja krmnog bilja, potom krompira, povrća (krastavac, paradajz, paprika, kupus), voća (šljiva, jabuka, kruška), jagodičastog voća (malina i jagoda), grožđa, te industrijskih usjeva poput uljane repice, soje i duhana.  Prema posljednjem Izvještaju o napretku BiH za 2016. godinu realizacija ključnih prioriteta za napredak u kontekstu evropskih integracija i provedbe reformi u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja je još uvijek u ranoj fazi, iako je određeni napredak ostvaren u oblasti sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike. Generalno, u predstojećem periodu za poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini kao važan prioritet ostaje potreba kreiranja modernih politika i uvođenje instrumenata koji će omogućiti dinamično restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrednog sektora, a ujedno i efikasno približavanje EU putem postepenog usklađivanja politika sa principima Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije. Zaključak Uzimajući u obzir povoljne agroklimatske uslove, velike površine obradivih površina koje nisu iskorištene, deficit uvoza/izvoza poljoprivrednih proizvoda, veliko učešće u BDP-u BiH je pokazatelj potencijala poljoprivrede koji nije iskorišten. Sa druge strane nedovoljno mehanizama za poljoprivredne podsticaje, pomoć i podizanje svjesti za iskorištavanje distupnih EU fondove i pisanja projekata je uslorila rast poljoprivede i ostavila neiskorišteni potencijal. Nadamo se da će novi trend u energetskoj tranziciji podstaći i u BiH kao i u EU da je poljoprivreda bitna privredna grana koja sa nadogranjom Agrosolarnih elektrana može povećati prinose proizvodnje (energije i hrane) i održivost poljoprivrednih gazdinstva u BiH a ne pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko to jeste samo u svrhu izradnje Solarne elektrane. [...] Read more...
December 14, 2023Pratimo izgradnju Agrosolarnih elektrana kod nas u regiji i u svijetu. [...] Read more...
November 22, 2023Jedan od osnovnog cilja portala “Agrosolar” je istraživanje, mogućnosti i apliciranje projekata Agrosolarnih elektrana dostupnim EU fondovima za BiH, grantovima i posticajima ovlaštenih institucija BiH. Evropski fondovi su sredstva koja su dostupna zemljama članicama Evropske unije za finansiranje različitih projekata i programa. Nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Bosne i Hercegovine u EU u junu 2008, fondovi postaju dostupni prvenstveno putem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) kao pomoć Bosni i Hercegovini u prilagođavanju privrednog, političkog, bezbjednosnog i društvenog sistema zahtjevima budućeg članstva u EU. EU je takođe pokrenula i ostale projekte finansiranja u BiH i zapadnog Balkana. Neki od njih su EU4AGRI, WBIF… Ovi fondovi imaju za cilj da podrže razvoj privrede, infrastrukture, obrazovanja, poljoprivrede, zaštitu životne sredine, inovacije i druge oblasti. Zemlje članice imaju mogućnost da apliciraju za ova sredstva i koriste ih za implementaciju svojih razvojnih strategija. Kroz ove fondove se finansiraju brojni projekti koji doprinose ekonomskom prosperitetu i unapređenju kvaliteta života građana. Važno je naglasiti da se pristup ovim fondovima reguliše od strane Evropske komisije, uz poštovanje određenih kriterijuma i procedura. Veliki broj sredstava je obezbjeđen za razvoj poljoprivrede, ekologije, OIE i borbi klimatskih promjena a Agrosolari tek treba da nađu svoj prostor u fondovima. [...] Read more...
November 22, 2023Agrosolari u BiH su relativno novi pojam. Iako ima ideja za razvoj prvih Agrosolarnih sistema do sada nije puštena u rad niti jedna Agrosolarna elektrana. Razlozi za to su nedovoljna informisanost, nepromovisanje ideje razvoja dodatnog biznisa u skladu sa novim trendovima kao i jasno nedefinisana strategija razvoja i mogućnosti od agrosolara. Zbog svoga reljefa i klimatskih prilika Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal u razvoju solarnih pa tako i agrosolarnih elektrana. Svjedoci smo koliko se poljoprivrednih površina iskoristilo za izgradnju solarnih elektrana. Poljoprivreda u BiH nije dovoljno razvijena a prenamjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko dodatno smanjuje poljoprivredne kapacitete. Iz toga razloga je potreba promocija agrosolara kao novi trend koji ima ogroman potencijal kako u BiH tako i u regiji. Benefiti agrosolara su veliki koji se ogledaju kako u proizvodnji hrane i energije sa jedne strane tako i kvalitetno iskorištavanje prostora i razvoja dodatnog biznisa. Ukupno gledajući, agrosolari u Bosni i Hercegovini mogu odigrati važnu ulogu u promovisanju održive poljoprivrede, zaštite okoline i osiguranju pristupačne i kvalitetne hrane. Njihov doprinos je neprocjenjiv u održavanju ravnoteže između industrizacije i prirode. [...] Read more...
November 19, 2023Agrosolari su relativno novi termin u solarnim elektranama i poljoprivredi. Ovaj inovativni pristup integriše proizvodnju solarne energije (Solarna elektrana) sa poljoprivrednom proizvodnjom (Agri proizvodnja) kako bi se ostvarile brojne prednosti kroz jedan sistem proizvodnje Agrosolarna Elektrana. Korišćenje solarnih sistema u poljoprivredi omogućava proizvodnju električne energije koju mogu iskoristiti poljoprivrednici za pokretanje različitih uređaja i mašina. Takođe, solarni paneli mogu biti postavljeni iznad poljoprivrednih usjeva, pružajući im hladovinu i zaštitu od ekstremnih vremenskih uslova. Ova kombinacija solarnih sistema i poljoprivrede može pomoći u povećanju prinosa usjeva, smanjenju potrošnje vode i gubljenju rasta usjeva zbog nepovoljnih vremenskih uslova. Agrosolari mogu biti korisni i za uzgajanje stakleničkih biljaka, pružajući potrebnu svetlost i kontrolisanu temperaturu. Ovaj integrirani pristup može pružiti održivu i energetski efikasnu alternativu tradicionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji. O Agrosolarima više možete pročitati na stranici “Edukativno”. Ilustracija Agrosolarne elektrane. [...] Read more...

Pratimo aktivne agrosolarne elektrane i agrosolarne elektrane u razvoju – (Mapa projekata u izradi).

Scroll to top