Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za razvoj poljoprivrede. Ako uzmemo i u obzir solarni potencijal zbirno možemo reći da BiH ima veliki Agropotencijal. O solarnom potencijanu BiH više možete pročitati u tekstu Solarni atlas, solarno zračenje i pojmovi.
Prema dostupnim informacijama sa portala Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine i Objave strateškog plana rualnog razoja BiH 2018 – 2021 godine analiza je pokazala niže navedene podatke (http://www.mvteo.gov.ba/data/Home/Dokumenti/Poljoprivreda/BOS_SPRR_2018-2021_-_korekcija.pdf)
Poljoprivreda i ekonomija u BiH
Poljoprivreda i prehrambena industrija su važne privredne grane ekonomije BiH, njenih entiteta i Brčko Distrikta BiH, sa stanovišta doprinosa ekonomiji, ukupnoj zaposlenosti i društveno-ekonomskom razvoju.
U BiH, bruto dodana vrijednost (BDV) poljoprivrede (zajedno sa šumarstvom i ribolovom), u proteklom periodu varirala je u apsolutnom iznosu (1,6-1,8 milijardi KM), ali generalno raste. Ipak, u relativnom smislu opada, zbog bržeg rasta BDV drugih, nepoljoprivrednih, sektora (sa 8,1% u 2006. godine, na 6,2% u 2015. godini). Pri tome, poljoprivreda ima veći značaj za Republiku Srpsku, nego za Federaciju BiH i Brčko Distrikt BiH (Agencija za statistiku BiH).
Federacija Bosne i Hercegovine:
U Federaciji BiH BDV poljoprivrede kretala se između 707 (2006.) i 857 miliona KM (2015.), a njeno učešće u BDP Federacije BiH opada, i u 2015. godini je bilo 4,6%.
Republika Srpska:
U Republici Srpskoj BDV poljoprivrede u 2015. godini (857 miliona KM), gotovo je identična njenoj vrijednosti u 2016. godini (897 miliona KM), s tim da je u pojedinim godinama prelazila 900 miliona KM. Učešće poljoprivrede u BDP Republike Srpske opada, i 2015. godine je bilo 9,3%.
Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine:
U Brčko Distriktu BiH BDV poljoprivrede u apsolutnom pogledu raste (2006. godine 52 miliona KM, a 2015. godine 66 miliona KM), a u relativnom smislu njeno učešće u BDP Brčko Distrikta BiH je opalo sa 14% u 2006. godini, na 10% u 2015. godini.
Dugoročni trendovi ukazuju na smanjenje broja stanovnika koji se bave poljoprivredom u BiH. Međutim, to je smanjenje sporo i ukazuje na agrarnu prezaposlenost, u odnosu na značaj i doprinos tog sektora stvaranju društvenog bogatstva. Zaposlenost u sektoru poljoprivrede prema anketama o radnoj snazi je na kraju 2015. godine bila 17,9%, iako je u tom sektoru bilo zaposleno manje od 1% formalno registriranih. U BiH se poljoprivrednom proizvodnjom, puno ili skraćeno radno vrijeme, bavi 147 hiljada stanovnika.
Učešće poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u vanjsko-trgovinskoj razmjeni BiH je značajno, uz mnogo veće učešće u uvozu (2,8 milijardi KM, 18,1%, 2015. godina) u odnosu na učešće u izvozu (840 miliona KM, 9,4%, 2015. godina). Dostupni trgovinski podaci Strateški plan ruralnog razvoja BiH 12 pokazuju da se pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda poboljšava, ali sporo (2006. godine 14,0%, a 2015. godine 29,4%-Vanjskotrgovinska komora BiH).
Obzirom na jedinstvenost ekonomskog prostora i evidentiranje podataka o izvozu i uvozu prema sjedištu uvoznika/izvoznika, nije svrsishodno podatke o vanjsko-trgovinskoj razmjeni analizirati na nivou entiteta i Brčko Distriktu BiH. Visoko učešće poljoprivrede u strukturi BDP, visok nivo zaposlenih u poljoprivredi i značajno učešće u vanjsko-trgovinskom deficitu, tri su glavne odlike značaja poljoprivrede za ekonomiju u BiH.
Prirodni resursi kao osnova poljoprivredne proizvodnje
Tri ključna resursna faktora za poljoprivrednu proizvodnju su: klima, zemljište/tlo i voda
Klima u BiH varira od umjereno kontinentalne u sjevernom dijelu Panonske nizije duž rijeke Save i u zoni podnožja, do alpske klime u planinskim regijama, i mediteranske klime u priobalnom području i području regije niske Hercegovine na jugu i jugoistoku.
Hidrološku kartu BiH čine rijeke i prirodna i vještačka jezera. Sa prosječnim padavinama od 1.250 mm područje BiH je jedno od vodnijih područja Evrope, naročito južne Evrope.
Zemljište/tlo. Prema dostupnim statističkim izvorima, uz neznatne oscilacije u proteklih deset godina, struktura poljoprivrednih površina u BiH, entitetima i Brčko Distriktu BiH, bila je, kako to prikazuje sljedeća tabela:
Federacija Bosne i Hercegovine:
Prema statističkim podacima (Federalni zavod za statistiku) za 2015. godinu, u strukturi poljoprivrednog zemljišta od ukupno 1.181.000 ha, obradivo zemljište zauzima 747.000 ha ili 63,2% (oranice-njive i bašte 428.000 ha, voćnjaci 45.000 ha, vinogradi 5.000 ha, livade 267.000 ha), a neobradivo 435.000 ha ili 36,8% (pašnjaci 432.000 ha i trstici i bare 2.000 ha). Prema podacima BH MAC-a za 2013. godinu, na prostoru FBiH ima oko 938,90 km2 površina koje se smatraju miniranim.
Republika Srpska:
Prema statističkim podacima (Republički zavod za statistiku Republike Srpske), u 2015. godine Republika Srpske je imala 983 000 ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 816 000 ha obradivog zemljišta, a 166 000 ha pašnjaka. U strukturi obradivog zemljišta oranice učestvuju sa 577 000 ha, voćnjaci i vinogradi sa 52 000 ha, a livade sa 187 000 ha. Prema podacima BH MAC-a za 2014. godinu, na području Republike Srpske je bilo 267 km2 sumnjivih (miniranih) površina, što čini 1,07% od ukupne poljoprivredne površine.
Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine:
U Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine od 36 000 ha poljoprivrednog zemljišta najviše je oranica (30 000 ha), a slijede voćnjaci (4 000 ha), livade (1 000 ha) i pašnjaci (1 000 ha) (Agencija za statistiku BiH, 2016.).
Potencijal poljoprivrede u BiH
Preneseni dijelovi teksta sa Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
Potencijali poljoprivredne u Bosni i Hercegovini su veliki i ogledaju se u povoljnim agroklimatskim uvjetima, gajenju velikog broja različitih poljoprivrednih kultura, kvalitetnom i nekontaminiranom poljoprivrednom zemljištu, proizvodima odlične kvalitete i tradicije, velikom broju autohtonih i izvornih proizvoda, tradiciji proizvodnje, znanju i trudu poljoprivrednih proizvođača. Ipak, poljoprivredni potencijali još uvijek nisu u potpunosti iskorišteni.
Najznačajnije mjesto u biljnoj proizvodnji zauzima proizvodnja žitarica, i to kukuruz koji je osnovna kultura koja se koristi u ishrani stoke i pšenica kao najvažnije hljebno žito, zatim proizvodnja krmnog bilja, potom krompira, povrća (krastavac, paradajz, paprika, kupus), voća (šljiva, jabuka, kruška), jagodičastog voća (malina i jagoda), grožđa, te industrijskih usjeva poput uljane repice, soje i duhana.
Prema posljednjem Izvještaju o napretku BiH za 2016. godinu realizacija ključnih prioriteta za napredak u kontekstu evropskih integracija i provedbe reformi u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja je još uvijek u ranoj fazi, iako je određeni napredak ostvaren u oblasti sigurnosti hrane, veterinarske i fitosanitarne politike.
Generalno, u predstojećem periodu za poljoprivredno-prehrambeni sektor u Bosni i Hercegovini kao važan prioritet ostaje potreba kreiranja modernih politika i uvođenje instrumenata koji će omogućiti dinamično restrukturiranje i modernizaciju poljoprivrednog sektora, a ujedno i efikasno približavanje EU putem postepenog usklađivanja politika sa principima Zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije.
Zaključak
Uzimajući u obzir povoljne agroklimatske uslove, velike površine obradivih površina koje nisu iskorištene, deficit uvoza/izvoza poljoprivrednih proizvoda, veliko učešće u BDP-u BiH je pokazatelj potencijala poljoprivrede koji nije iskorišten.
Sa druge strane nedovoljno mehanizama za poljoprivredne podsticaje, pomoć i podizanje svjesti za iskorištavanje distupnih EU fondove i pisanja projekata je uslorila rast poljoprivede i ostavila neiskorišteni potencijal.
Nadamo se da će novi trend u energetskoj tranziciji podstaći i u BiH kao i u EU da je poljoprivreda bitna privredna grana koja sa nadogranjom Agrosolarnih elektrana može povećati prinose proizvodnje (energije i hrane) i održivost poljoprivrednih gazdinstva u BiH a ne pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u građevinsko to jeste samo u svrhu izradnje Solarne elektrane.